=●=

EN335 - Nedelja, 8. VIII 2010.

U ovom broju donosimo: 2. Hong Kong i Singapur Putopis 4. �pigl - dvojnici poznatih Foto-feljton: dvojnici poznatih li�nosti. 5. Psiho-test Psiholo�ki test 6. Kako se zabaviti Interesantna ideja 7. Zdravlje u �aju Ponuda �ajeva [iz �asopisa "Bager"] 7. Locirajte se! Vi mora da ste iz… ako je ve�ina ovih tvrdnji ta�na (Kanada; 1945-1970)

Urednicima ostalih �asopisa: Budite fer i ostavite link za ovaj �asopis kad ve� uzimate materijal odavde! Pa�nja! Stavite mi�a iznad slike da bi dobili prevod ili obja�njenje istih!

HONG KONG I SINGAPUR

MA�KE IZ VISOKOG DRU� TVA

U ovim "Tigrovima Dalekog istoka" politika nema uticaj na trgovinu. Nama je, razume se, to neshvatljivo, pa smo zbog toga jo� male mace, pokisle na tranziciji

Dok je moj avion sletao na hongkon�ki aerodrom, bacio sam pogled ulevo: voda, Ju�no kinesko more. Bacim pogled udesno: opet Ju�no kinesko more. Napred nisam ni mogao, a nisam ni smeo. Sleteli smo, za�udo, na �vrsto tle, ili poluostrva Kaulun, kakvih ima jo� 235, manjih, da bi se sve to zajedno zvalo Hongkong, u prevodu "Mirisna luka". A mirisi su zaista raznovrsni: od kuvane ribe i za�ina kvarta nazvanog Suzi Vong, po onom �uvenom ameri�kom filmu "Svet Suzi Vong", do radnje "Nina Ri�i" u centru grada.

Bilo je to pre vi�e od dve decenije, dok je jo� Hongkong bio istureno imanje Njenog Kraljevskog Veli�anstva Elizabete Druge, ako se se�ate svekrve princeze Dajane. Kapitalisti�ki Hongkong, za razliku od ovog dana�njeg kapitalisti�kog. Da, da, Kina je pre ta�no deset godina preuzela ovaj grad i ostavila ga kapitalisti�kim, slede�i ono �uveno Deng Sjaopinga: "Jedna zemlja, dva sistema". Tako �e biti do 2047. godine, kako se "�eli�na ledi Ta�er" dogovorila sa komunistima. A posle? Posle �e, siguran sam, cela Kina biti kapitalisti�ka. Pa, pogledajte �angaj,

 u kojem nikad nisam bio.
Mirisna luka je jo� pre vek i po pre�la iz kineskog feudalizma u kapitalizam i eto, sad valja milijarde dolara, za razliku od nas, koji jo� prelazimo iz feudalizma u kapitalizam i valjamo kredite.

Odliv mozgova

Taksista me je vozio levom stranom, mislio sam da mi tako ukazuje pa�nju jer sam iz levi�arske zemlje, ali sam shvatio da je to tamo engleski manir, ba� kao i �aj u pet, a ne kao kod nas rakija sve u �est, pa udri desnom stranom, sa povremenim prelascima na levu.
Gledao sam oko sebe to �udo prirode, to jest dru�tva. Sve �isto, uredno, sve funkcioni�e, a zgrade lete u nebo. Ne zato �to su oni kao mi, nebeski narod (pa �ivimo po suterenima), ve� zato �to je Hongkong ograni�ene teritorije, a ne promenljive kao Srbija, pa mora da se uspinje, a ne �iri. To i nije lo�a ideja za nas. Ako ostanemo na Beogradskom pa�aluku, idemo uvis, pa gde stignemo. Mo�da ba� ku�i.
Od sedam, miliona stanovnika, blizu sedam miliona su Kinezi. Kad sam ja bio tamo, zvali su sebe Hongkong�ani. A sada, kada su SAR (Specijalni administrativni region) Republike Kine, svi su Kinezi, jer ih tako u�e deca. U�e ih i mandarinskom jeziku, ve�inskom u Kini, jer kantonski i engleski ve� znaju. A mogli su lijepo, ka Crnogorci, da izmisle i maternji jezik, no nijesu ��eli.
Tada su stanovnici ovog prirodnog i trgova�kog raja sebe zvali isklju�ivo Hongkon�ani, a oni tamo prekoputa bili su Kinezi, od kojih su se Hongkon�ani pla�ili. Pla�ili su se najvi�e 1997. godine, kada je trebalo da pripadnu Kini. Toliko su se pla�ili da je gotovo trista hiljada mladih i obrazovanih ljudi zbrisalo, uglavnom u

Australiju i Ameriku. Pla�ili su se komunizma, a ovi na�i mladi, ima ih verujem stotinak hiljada, be�ali su od prvobitne akumulacije u zdravi kapitalizam. Njihovi su pogre�ili, jer se u Hongkongu ama ba� ni�ta nije promenilo od 1997. godine. Naprotiv. Gotovo 40% trgovine u Republici Kini ide preko Mirisne luke. Biznis cveta. Na�i su, na �alost, bili u pravu. Kad sam ispred robne ku�e Red �ajna (Crvena Kina) uzeo taksi i poveo lagan razgovor sa voza�em, �ude�i se otkud kineski proizvodi u srcu kapitalizma, on je slegao ramenima i promrmljao: "Sve �e ovo jednog dana biti Crvena Kina". Gde li je sad taj nam�or, da ga pitam za zdravlje u SAR.

Ako mi mislimo da smo izmislili �ivot na vodi, na splavovima, varamo se. U Hongkongu ne provode samo lude no�i na vodi, ve� i dane. �itave porodice �ive u d�unkama i na sampanima, zgusnutim u luci. Tamo jedu, spavaju, vode ljubav… Ima ih vi�e nego u Marinkovoj bari, i glavna su atrakcija za turiste, pogotovo Japance sa ugra�enim fotoaparatima.
Opet se vra�amo na aerodrom. Kada sam polazio za Bangkok, prema ku�i, negde blizu Hongkonga je besneo tajfun. Sve avio-komapnije su prizemljavale svoje avione, osim doma�e "Ketvej pacifika", koja nas je potrpala u jedan omaleni trajdent i pravo u avanturu. Posle dvadesetak minuta, bili smo slamka me�u vihorove. �ak su i tamnopute stjuardese pobelele i vezale se. �ta je dalje bilo? Pa, �im ovo pi�em - pre�iveo sam. Kad se avion umirio, davali su nam i i�e i pi�e koliko god �elimo. Viski se to�io kao pivo u Gu�i.
U Bangkoku sam bio presre�an. Ne zato �to sam napustio Hongkong, nego �to sam se do�epao �vrstog tla.

Tigar lavljeg srca

Nije pro�lo ni �etvrt veka otkad je Singapur iza�ao iz Malezijske federacije, a ja se obreo u Lavljem gradu. Odmah me je podsetio na Hongkong, ne�to zbog Kineza kojih je tamo u prete�nom broju, a vi�e zbog lepih i visokih zgrada i nepojmljive urednosti.

Ima tamo, rekoh, Kineza, Malajaca, ali i Indusa, i to onih Tamila, �to kao tigrovi pale i pusto�e Cejlon. Ovi nisu sa Cejlona, ve� poti�u iz indijske ju�ne dr�ave Tamil Nadu, i veoma su pristojni. Jedan �to li�i na Sandokana, zaboravio sam mu ime, obja�njavao mi je, dok smo jeli pile�e ra�nji�e, kako je �etiri i po miliona siroma�aka, �im se odvojilo od Malezije, prionulo na posao. Pro�irili luku, isu�ili mo�vare i tih 700 kvadratnih kilometara pretvorili u mali raj. Malo pamu�nom industrijom, a vi�e finansijskim poslovanjem. Sada obr�u 120 milijardi dolara godi�nje. �to bi rekli: dribling poslovnog duha na malom prostoru.

I ovaj grad, koji je dobio ime po singi, lavu, ekonomski je tigar Dalekog istoka. Obr�e se velika para, ali, bato, nema �ale, sve je smrtno ozbiljno. Od vojske, koja broji blizu milion obveznika, od kojih 20 hiljada profi, do policije koja ima duge drvene pendreke, pa hajde ukradi ne�to. Gledao sam na aerodromu kako dva policajca motre iz prikrajka na jednu zaboravljenu putnu torbu nasred hodnika. Onaj Tamilac mi je objasnio kako jedva �ekaju da neko drugi, a ne vlasnik, zgrabi torbu, pa da mu prebroje sva rebra, �ak i ono Adamovo. Sre�om, ili na �alost, niko se nije usudio. "Ovde su kra�e retke, ne zato �to lopovi ne mogu, nego �to ne smeju" – uveravao me jedan Singapurac. Ne�to se mislim, mi bismo istrebili sve �ume, kad bismo za svakog lopova imali drveni pendrek.

—elzi Klinton (Chelsea Clinton) → Bitl—us kao zmija

U vreme kad sam posetio Singapur i zadr�ao se u prijateljskim razgovorima sa stanovnicima, tamo su se govorili (a verujem da se i sada govore) i kineski, i malajski, i indijski i… ne�ete verovati – srpski. Osim JAT-ovaca, kojima je ovde bio odmor na putu prema i iz Australije, gomila na�ih turista je odlazila da se, samo usput, divi ovoj 

zemlji, a glavni cilj je bio kupovina jeftine tehni�ke robe. Li�no sam se uverio u to, kad sam u jednom �oping-centru bio ponu�en na azijsko-srpskom nekim drangulijama: kasetofonima, telefonima i tako to. Taj trgovac je znao dosta na�ih re�i, osim one tri: "hvala, ne treba". To se tamo ne priznaje, pa jo� niko nije izvukao �ivu glavu, ne kupiv�i makar neku sitnicu. Rad i disciplina, to sam zatekao tamo. �udni neki ljudi, svi su zaposleni, pa i tri hiljade sezonaca sa strane. I zadovoljni su, iako slu�e vojsku dve godine, i ne smeju da kradu. �udni neki ljudi. Ne psuju vladu, iako bi mi to sve na pasja kola. Mediji su, naime, u dr�avnom vlasni�tvu: televizije kontroli�e vladin organ, radio je u vlasni�tvu vojnih organizacija, a sve novine, i na kineskom, i na tamilskom, i na malajskom, dr�i jedna korporacija "Singapur pres holding". Nisam im bio u skup�tini, ali ne verujem da je kao na�a, ina�e bi i tamo uveli drvene pendreke.

Ova raskrsnica sveta u Malajskom moru nema samo transfere novca, nego i ljudi. Aerodrom je povezan sa 167 drugih u svetu, i avioni sle�u i uzle�u jedni preko drugih. Krkljanac. Ali, �armantan. Nije lako odvojiti se od ovog raja jeftine robe, jeftine a ukusne hrane, parkova orhideja, aleja lepih maserki, vise�ih vrtova biznisa...
I, �to je najva�nije, svakim danom u svakom pogledu sve vi�e napreduju. Dokle, bre? A mi? Mi smo super. Ali, samo kad odemo tamo.

(iz —asopisa "Etna" #95 http://aforizmi.org/etna/index.htm)

PSIHO-TEST

Pro�itaj pitanje, razmisli o odgovoru i spusti se na kraj poruke da vidi� rezultat. Ovo nije trik-pitanje. Nitko koga ja znam dosada nije odgovorio to�no.

            �ena, na sahrani svoje majke upoznaje nepoznatog mu�karca. Smatra da je mu�karac predivan, toliko sli�an mu�karcu iz njenih snova, da se u trenutku zaljubljuje, ali ne pita za telefonski broj niti ga vi�e mo�e prona�i.

Nekoliko dana nakon toga ona ubija svoju sestru.

Pitanje: Koji je bio motiv da ubije sestru?

(Dobro promisli prije nego �to �e� odgovoriti!!)

---------------------------------------------------------

Odgovor: Nadala se da �e se mu�karac ponovo pojaviti na sahrani.

===============================================

Ako si to�no odgovorio na pitanje, razmi�lja� kao psihopat.

Ovo je pitanje koje poznati ameri�ki psihijatar postavlja pri testiranju da li osoba ima mentalitet ubojice.

Mnoge uhva�ene ubojice, koji su sudjelovali u testiranju, odgovorili su to�no.

Ako si odgovorio pogre�no - bravo za tebe.

Ako si odgovorio to�no, molim da me obavjesti� da Te skinem sa e-mail liste, osim ako te to, naravno, ne�e naljutiti. Umjesto toga bit �u posebno ljubazan prema Tebi.

KAKO SE ZABAVITI

(iz knjige "More show me how" 2010)

ZDRAVLjE U �AJU

Proizvo�a� �ajeva sa planine Rudnik, travar Ko Jun Pavlovi�, starina koji ve� skoro deset decenija spravlja ovaj napitak, ponudio je na sajmu u Novom Sadu svoj novi �aj, "Multipleks", koji krepi i zamara, uz paletu od nekoliko pobolj�anih vrsta postoje�ih. Izme�u ostalih, tu su i:

- �aj za prestanak rada srca - �aj za smaranje - �aj za uklanjanje vi�ka naslaga mo�dane mase - �aj za rast debelog creva - �aj za gubitak vi�ka krvi - poseban �aj za rast unutra�njih organa - �aj za savremene biznismene, protiv zatvora koji im omogu�uje osloba�anje od krivi�nog gonjenja - mu�ki �aj, za pobolj�anje impotencije - �aj za ljude koji pate od raznih frustracija, kojim �e poslu�iti ljude iz okoline koji im te frustracije izazivaju - �aj za zaposlene, namenjen kolegama koje volite - �aj za kolege koje ne volite - �lihtarski �aj za �efa

- �aj za goste koje biste hteli da zadr�ite du�e, iz niskih pobuda

- �aj za studente i �ake, koji im omogu�ava da bolje zapamte i gradivo koje nisu pre�li

LOCIRAJTE SE

— Vi mora da ste iz Kanade ako… (CDN, poglavlje XXXIX)

1945. You live in a "beach town" and have to eat your brothers and sisters to stay alive during the winter months. 1946. You wonder why squirrels and seagulls somehow manage to get in every zoo exhibit (including the parking lot and squirrel and seagull exhibits). 1947. Your local zoo is mainly flamingoes, giraffes and sad elephants freezing their asses off against a backdrop of pine trees, grey skies, and precambrian shield formations. 1948. You know that the Canadian Alliance is just the Reform Party with better hair. 1949. You know that, contrary to general belief, the Inuit have about the same amount of words for snow as do English speakers. Your favourite Inuit word for "snow" is "navkaq" (snow formation about to collapse).

1950. You're pretty sure you can see Alex Trebek smirking when Jeopardy contestants get the "Canada questions" wrong. Even if you weren't sure of the answer yourself, you consider yourself a hundred times smarter than the idiots who always guess, "What is… uh, Toronto?"
1951. You have at least one roots sweatshirt that always smells like cigarettes and beer.
1952. You've got some rocks and you've got to leave an important message - Lucky you know how to build an innukshuk! [kod Eskima: "stra—ilo" od naslaganog kamenja]
1953. You've actually said, "Stay where yer at, 'till I gets where yer to"
1954. You're either out to bingo or getting stinko (and you think no more of Inco) on a Sudbury Saturday night.
1955. You can spot MEC from a kilometre away, even if the little white tag is hidden.
1956. You know who Foster Hewitt is.
1957. Someone accidently stepped on your foot. You apologize.
1958. You stepped on someone's foot. You apologize, then apologize for making them apologize.
1959. You know the difference between real snow and fake snow - the white stuff that passes for snow on TV. You scream, "For Christsake! That should be sticking to their pants!" and "Lookit, isn't melting! That's not snow!" when watching "Winter" scenes.
1960. You die a little inside if you can't get your Tim's double-double every morning.

1961. You refuse to consume chocolate that doesn't come in either Smarties, Coffee Crisp, or Laura Secord format. 1962. Your gravy boat is shaped like the Bluenose. 1963. You know what "Canuba" is. You think it's pretty damn funny. 1964. You have daydreams that film-maker Don McKellar, and Hugh Dillon from The Headstones, skinned and ate Regis Philbin. 1965. You eat maple syrup like it's sugar. 1966. You go down south people ask you if you sleep in igloos or ride dogsleds to work/school. 1967. You keep Canadian Tire money in your kitchen drawers. 1968. Everything is labelled in English and French.

1969. "Eh?" is a very important part of your vocabulary and more polite than, "Huh?"
1970. You perk up when you hear the theme song from "Hockey Night in Canada".

=●=