Prethodni brojArxiwaFejsbuk stranicaMarketingGlavna stranicaSledeći broj

=●=

EN671 - Nedelja, 2. IIII 2017./7525.

Logo Leteći bumbar No.671

U ovom broju donosimo:

2. Seksepilni kuglof

            Recept (uz uvod)

4. Špigl – dvojnici poznatih

            Foto-feljton: Dvojnici poznatih

6. Marfijev zakon

            Kolekcija životnih i radnih pravila


Urednicima ostalih časopisa: Budite fer i ostavite link za ovaj časopis kad već uzimate materijal odavde!

Pažnja! Stavite miša iznad ѕlike da bi dobili prevod ili objašnjenje istih!

Lažna kajgana

Prvoaprilska šala (kao i ostale slike u ovom broju): Kajgana od jogurta, breskve i jabuke.

 

Smicalica sa balonima

SEKSEPILNI KUGLOF

Za ovaj kolač vam je potrebno:

- 200 gr margarina (sobne temperature)

- šolja šećera

- sok i narendana korica dve pomorandže

- 4 jajeta (odvojiti žumanca od belanaca)

- 400 grama brašna pomešanog sa praškom za pecivo

- vanilin šećer

- 50 gr sitno izlomljene čokolade

 

            U mojoj porodici svi smo globtroteri, ja najveći. Što bi rekle Nišlije "nema selo u koje nesam bija". I dok moja malenkost iznova mazohistički krstari izlokanim i uskim putevima mile nam otadžbine u potrazi za kutkom koji još uvek nije završio kao nečija selfi pozadina na nekoj od društvenih mreža, što i nije toliko teško, verujte mi na reč, jer su naše prirodne lepote bukvalno skrivene od pogleda posetilaca, zahvaljujući divljini i deponijama koje ih okružuju ili putokazima zaostalim još iz vremena I svetskog rata kada su naši preci, valjda, pogrešnim usmerenjima želeli da zbune okupatore, dotle moja sestra krstari zemljinim šarom obilazeći različite krajeve i kulture. Blago njoj - reći će neko. Blago nama - reći ću ja.

            Šveca nije dugme, pa nam sa svakog putovanja redovno donese nešto, mada joj mi redovno ne šaljemo novac za one frule iz narodne priče. (Ti ćeš, mali, svirati!) Tako ženski deo populacije dobije neki ručni rad iz posećene zemlje, kao što su uvek praktične japanske pripadače za kosu koje lepo izgledaju i u saksiji kad se za njih priveže malaksali filadendron ili litvansko/letonsko/estonski nazuvci od vune koji su opet izvanredan dekupaž za uskršnja jajca. Otac, po običaju, dobije nekoliko različitih boca piva (naravno, ne onih globalnih marki već domaćih), a ja – za mene je lako – samo nek je slatko. Sve ovo prethodno napisano ne znači da smo mi željni pažnje ili, ne daj bože, materijalnih stvari, već da, posredno, zahvaljujući poklonima, saznajemo nešto novo i li utvrđujemo ranije stečena znanja o tuđim zemljama, kulturama i privredi. I tako, dok sestra obamrla od džetlega leži u potpunom mraku svoje sobe, mi se okupimo u dnevnoj sobi i komentarišemo:

Ovi Mongoli sve prave od konjske pišaćke! – glasno komentariše ćale cedeći pivo kroz brkove.

Srećna deca

- A što su ovi Japanci ovako sitni ljudi! – vajka se moja majka bezuspešno pokušavajući da navuče na sebe kimono koji joj se svideo; kupljen, u stvari, za njenu desetogodišnju unuku.

-  Tata, ja nisam rekla tetki da mi kupi osam istih ruskih lutki, nego samo jednu! – cvili moje dete bezuspešno pokušavajući da vrati sve one babetine jedne u drugu.

       Što se tiče mene, ja sam kušajući slatkiše sa različitih meridijana, naučio mnoge nove i korisne stvari o:

JAPANCIMA – bolje bi im bilo da su zašećerili par čipova i to ponudili na prodaju jer one uštavljene alge što prodaju kao slatkiše kod nas ne bi pojeo ni pijani svrljiški ovan.

RUSIMA – još uvek žive u sovjetskom socijalizmu, budući da su im slatkiši sveži ko da su napravljeni 1988. godine.

BELORUSIMA – oni jedu ruske slatkiše. Pametnome dosta.

LITVANCIMA, ESTONCIMA, LETONCIMA – sve vam je to SSSR škola – bajato.

ITALIJANIMA – foliranti. Sve je sjajno, skupo, predivno napravljeno i upakovano, a kad zagrizeš – marcipan!

HOLANĐANIMA – naročito mi se svideo jedan "Cannabis sativa" kolač, mada mi je nešto malo bilo muka posle njega. I mislio sam da se zovem Urlih.

BELGIJANCIMA – sjajne čokolade, mada ih prave u malim pakovanjima od 100gr.

            Bilo je tu još raznih kolača, kolačića, čokoladica, lizalica, nekih pur-pena koje naprskaš u usta pa se naduješ ko Luj Armstrong, ali, najiskrenije, jedva sam čekao da sestra ode u neku našu stranu zemlju da se najedem slatkiša ko čovek.

Kada se jednom prilikom na vratima pojavila obučena kao ona nesrećna Hurem, ja sam skočio od radosti i uzviknuo – "Mašala!" jer sam znao da dolazi iz bratske nam Turske. I dok su se ostali zavijali u mahrame i šahlove, a otac komentarisao kako Turci i pivo prave od čaja, ja sam u turskom sedu blaženo buljio u  - pet kila home made turskog rahatlokuma!!! Naravno da se nisam setio da kažem "bujrum" jer jeste porodica svetinja, ali, izvinite, rahatlokum je rahatlokum. I kada sam primetio da su se ostali izigrali onim krpicama, a ćale bogme, odložio onu flašu piva pored sebe i ucaklio okom na moj ratluk, ja sam se svojski, u hajdučkom duhu naših predaka, potrudio da potamanim sav ratluk mrskog nam zavojevača pre nego što padne u ruke naivcima kakvi su moji ukućani. Dragi čitaoci, žrtvovao sam se za više dobro! Ko zna šta su osim badema, lešnika, pistaća, ruže, kore pomorandže, čokolade, mmmmmm, mogli ti obesni Turci da stave u ratluk? Zar da nosim na duši svoje bližnje? A, ne, jok ja! E, to što sam umalo postao rahmetli od toliko pojedenog rahatlokuma, to je sada druga priča. Nije meni smetalo slatko, nego me nažuljili onoliki bademi, orasi i pistaći…

            Nego, da završavam ja ovo spisanije. Ode tako jednom švester i do Nemačke i ostade tamo dosta dugo, toliko dugo da su se i moji već navadili, pa malo pomalo, pa kod nje. Te nema dete šta da jede, te znaš li kako joj je tamo samoj, te što je lepo sređen grad, te vodi nas na utakmicu, te prave Nemci bolje pivo i od Belgijanaca i Čeha i od nas zajedno…

- Alo, bre! - proradi i meni kliker jednom - Da vi to ne planirate da emigrirate? - zapitah u opravdanome strahu svoje roditelje.

- Ma, gde mi, nema šanse, to su kapitalisti i… Nemci, bre… ubijali nas ko zečeve, gde bismo mi otišli. A jesi li znao da tamo, u Nemačkoj, moraš da sadiš cveće ako ga i komšija sadi? – zbunjeno odgovori pater familias.

ŠPIGL – DVOJNICI POZNATIH

Velika torba ("krmača") → Karirana košulja

TLL 671

            Postade to meni sve sumnjivo, te ja prosledih sestri poruku da obrati pažnju na ponašanje zajedničkih nam roditelja jer su se Titovi pioniri izgleda spremili da ćurak okrenu naopako i izdaju ideale iz detinjstva i mladosti i ostanu u Deutchland-u, te ih ona ubrzo opravi nazad, pravdajući se iznenadnim poslovnim putem u Azerbejdžan, a meni u znak zahvalnosti posla jedan kilski kuglof jer, zna se, nemačka medecina za kuglof je najbolja. 

            Kuglof je pravi nemački kolač jer je pre svega izdašan ko nemačka penzija, onda je nemački pragmatičan jer u njega i pored njega može da se stavi sve, a pre svega je jak kao zemlja i traje dugo (u slučaju moje porodice to je dva dana, što je za kolač dosta dugo vreme trajanja). Za ovu priliku odlučio sam se za jednu seksepilnu verziju kolača jer ćemo u njega staviti pomorandžu i čokoladu, a to je kao kada biste spojili Šeron Stoun i Majkla Daglasa ili Moniku Beluči i Luja Garela ili Šariz Teron i bilo koga – super hot!

            Sastojci se umute po redu kako su napisani, osim snega od belanaca koje se lagano umeša na samom kraju (znači, mutite margarin, pa dodate šećer, pa mutite, pa onda sok pomorandže, pa mutite, pa dodajete jedno po jedno žumance, pa onda mutite, pa dodate brašno sa praškom za pecivo, pa mutite, pa vanilin šećer, pa čokolada i na kraju lagano, širokom kašikom umešajte sneg od belanaca…)

            Smesa se sipa u namašćen i malo pobrašnjen kalup. Peče se od 45 minuta do sat vremena na 180 stepeni. Kad se ohladi, dodate glazuru od čokolade po vrhu ili posipajte šećerom u prahu, po volji. I to je to.

            Ovaj kolač je tako seksepilan sa svojim mirisima čokolade i pomorandže koji se prepliću i prosto vas mame da napravite nešto neuobičajeno, nešto slično onome… Prvo ću da te najedem, a onda ćemo da spavamo jer kada vi i vaša osoba smažete pola kuglofa odjednom, ne preostaje vam ništa drugo nego da se zagrlite i odspavate posle ručka.

            Prijatno!

(autor: D. Andrejić, 09.11.2016; Kratko.rs)

 Šnicla od kartona

Smicalica

MARFIJEV ZAKON

● Pravilo zakona

            Ako su činjenice protiv tebe, obaraj zakon. Ako je zakon protiv tebe, obaraj činjenice. Ako su činjenice i zakon protiv tebe, urlaj do besvesti.

● Fox o moći

            Arogancija često ide ruku pod ruku sa savršenstvom.

Lažne bube

● Waltonov zakon o politici

            Glupak i njegova lova obično pobede na izborima.

● Peto pravilo politike

            Kada političaru sine ideja, obično je loša.

● Wilkijev zakon

            Dobra parola može zaustaviti analizu za narednih pedeset godina.

● Šermanovo pravilo o konferencijama za štampu

            Objašnjenje o katastrofi daje zamenika.

● Millerov zakon

            Izuzeci potvrde pravilo i opterete budžet.

● Buchwaldov zakon

            Kako se ekonomija popravlja, sve ostalo se pogoršava.

● Zakon Ogdena Neša

            Progres je nekad možda bio prava stvar, ali predugo traje.

● Finnganov zakon

            Što je budućnost dalja, to bolje izgleda.

● Simonov zakon o sudbini

            Slava je možda prolazna, ali je bruka večita.

● Thompsonova teorema

            Kada sve krene naopako, onda je naopako - ono pravo.

● Prvi zakon o politici

            Uvek imaj odstupnicu.

● Zakon o promocionim turama

            Vremenske razlike na dugim putovanjima se tako sabiraju da povećavaju umor i smanjuju učinak.

● Robinsonovo mini-maks pravilo o vladi

            Skup pravila o minimalcima biće maksimalno iskorišćen.

● Lowejev zakon

            Za uspeh malo ko zna, neuspeh uvek objave na sva zvona.

Buy me a coffee

● NAPREDNO STRUČNjAŠTVO ●

● Marsovo pravilo

            Dobar stručnjak nikad nije iz našeg grada.

● Weberova definicija

            Stručnjak je onaj ko zna sve više i više o sve manjem i manjem dok ne sazna apsolutno sve o ničemu.

● Warrenovo pravilo

            Kad tražiš stručnjaka, izaberi onoga ko predviđa da će posao trajati najduže i koštati najviše.

● Wingerovo pravilo

            Ako ti nešto ostane na stolu više od 15 minuta, već postaješ stručnjak za to.

● Schröderov zakon

            Neodlučnost je osnova fleksibilnosti.

● Greenov zakon o raspravi

            Sve je moguće, ukoliko ne znate o čemu pričate.

● Burkeovo pravilo

            Nikad ne otvaraj problem za koji nemaš rešenje.

Pouka: Otvaraj problem za koji samo ti imaš rešenje.

● Matzova maksima

            Zaključak je mesto gde si se umorio od razmišljanja.

● Faginovo pravilo o prošlom predviđanju

            Kasno shvatanje je egzaktna nauka.

● Prvo pravilo istorije

            Istorija se ne ponavlja - istoričari jednostavno ponavljaju jedni druge.

Smicalica: lakirani sapun

● Dunlapovi zakoni fizike

1. Činjenica je čvrsto mišljenje.

2. Činjenice zato mogu da oslabe pod pritiskom i podgrevanjem.

3. Istina je elastična.

● Merkinov princip

            Kad nisi siguran, predvidi da će se trend nastaviti.

● Halgrenovo rešenje

            Kad si u nezgodi, simuliraj.

● Hawkinsova teorija progresa

            Progres se ne sastoji u zameni pogrešne teorije tačnom.

            Sastoji se u zameni pogrešne teorije drugom, neprimetnije pogrešnom.

● Meyerov zakon

            Prost je zadatak iskomplikovati stvari, ali je složen zadatak uprostiti ih.

● Hladeov zakon

            Ako imaš težak zadatak, daj ga lenštini - on će sigurno naći lakši način da ga uradi.

● Huntov zakon

            Svaka velika ideja ima manu jednaku ili veću od veličine same ideje.

● Hanlonov rez

            Nikad ne pripisuj zlonamernosti ono što možeš adekvatno objasniti glupošću.

Friz

=●=

Prethodni brojArxiwaFejsbuk stranicaMarketingGlavna stranicaSledeći broj